|
Jesus - Chontal, Tabasco
Here are some extracts from a Chontal translation of the Bible that talk about Jesus. The extracts are from the Gospel of Mark.
PDF version (extracts) (55kB)
PDF version (whole book) (202kB)
You will need Adobe Reader to view pdf files, which can be downloaded free here
___________________________
Juan el Bautista predica en el desierto
(Mt. 3.1-12; Lc. 3.1-9, 15-17; Jn. 1.19-28)
1.1 Ca'da tä'qui tä ute upete lo que u chi aj Jesucristo tuba u japänonla, jini u Yajlo' Diosba.
1:14-15
Jesús comienza su trabajo en Galilea
(Mt. 4.12-17; Lc. 4.14-15)
1.14 Aj Juanba äc'qui tä cárcel, y ji'pat de jini aj Jesús c'oti tä Galilea u yäle' u t'an Dios.
U yäle' ca'da:
―Anatz'äli q'uin u nonoj chen manda Dios bajca anetla. Q'uexe a c'ajalinla y tz'onänla u t'an Dios.
1:21-27
Un hombre que tenía un espíritu malo
(Mt. 7.28-29; Lc. 4.31-37)
1.21 C'otijob tä Capernaum. De ya'i tu q'uini ch'ämbäji aj Jesús ochi tama ni ch'uj tuba aj judíosob y u täq'ui u ye'benob u t'an Dios.
Ni gente tajch'icwäni u jut u yubinob u t'an aj Jesús, uc'a tä' pitzi cua' u ye'benob. U c'alin ye'e' une t'oc u poder Dios y mach ca' u ye'e'job machcatac tä' yuwi ni ley taj Moisés.
Ajni tan ni ch'uj jini taj judíosob untu winic que u cänäntan tzuc pixan tuyac'o. Jini winic u chi noj t'an, u yäle' ca'da:
1.24 ―¿Cua' atet a cherbenon t'ocob, Jesús, aneba que a cab tä Nazaret? ¿A xe quira a säte'on t'ocob? No'on cuwi chich machcajet aneba. Ch'u'ul Ajlo'et ta Dios.
1.25 Aj Jesús u q'uejpi ni tzuc pixan. U yälben ca'da:
―Ch'in ajni'. Pasen tuyac'o ni winic jini.
1.26 Ni tzuc pixan u yäc'bi sätic u c'ajalin ni winic, y u yäc'bi u chen u noj muc' täcä, y t'oc noj awät pasi tuyac'o.
Upetejob tajch'icwäni u jutob y u maläc äle'ob ca'da:
―¿Cua' jini mu' u chen pasa? ¿Cua' tzijib t'an jini mu' u ye'can? Ni winicda ayan u poder tuba u chen manda ni tzuc pixan y u tz'ombenob.
1:32-34
Jesús sana a muchos enfermos
(Mt. 8.16-17; Lc. 4.40 - 41)
1.32 Jinq'uin pomi q'uin, u täsijob bajca an aj Jesús upete ajc'ojpanob y jini que u cänäntan tzuc pixanob täcäba.
Upete ni gente tama caj u woyli ubajob tu ti' otot.
Aj Jesús u tz'äcäli q'uen machcatac c'ojo t'oc cua' chichca yaj. Pa'säbinti tuyac'ojob q'uen machca u cänäntan tzuc pixanob. Aj Jesús mach u yäctajob u yäle' ni tzuc pixan caxca une, uc'a ni tzuc pixan yuwi caxca une aj Jesús.
2:1-12
Jesús sana a un paralítico
(Mt. 9.1-8; Lc. 5.17-26)
2.1 Ji'pat tz'ita' aj Jesús sujli tä cha'num tama jini caj tä Capernaum. Ni gente u yubijob cache' ya'an tama ump'e otot ya' jini.
Seb u woyli ubajob q'uen gente bajca an une, ixta mach u ni' tawä otot. Aj Jesús u ye'benob u t'an Dios.
De ya'i c'oti chäntu winic bajca an aj Jesús, y u c'osijob untu winic chämen yoc.
Mach u ch'ä c'oticob mero bajca an aj Jesús, uc'a mäx q'uen ni gente. Lo que u chijobba, t'äbijob tu pat otot isqui y u jobíjob mero bajca an aj Jesús. Ya'i u jäcsijob ni ajc'ojpan con to'o u yoc tz'en.
Jinq'uin aj Jesús u chäni cache' u tz'onänob ni winicob jini, u yälbi ni ajc'ojpan ca'da:
―Cä ch'oc, a tanä alaj uti perdona.
2.6 Ya' chumcajob ya' jini machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés. Unejob u yäle' tan u c'ajalinob ca'da:
"¿Cua' uc'a u yäle' ca' jini? Mach utz u yäle' ca' jini, uc'a mu' u chen uba ca' Dios. Uc'a niuntu mach u ch'ä u chen perdona tanä, sec' Dios namás".
Aj Jesúsba yuwi chich cua' mu' u yäle'ob tan u c'ajalin, jin uc'a u yälbijob ca'da:
2.9―¿Cua' uc'a a wäle'la cua' chichca tan a c'ajalinla?
¿Caxcamba jiq'uin más u ch'e' cälben ni ajc'ojpan: "A tanä a'uti perdona", o cälben ca'da: "Ch'oyen, ch'ä a ch'a'lib, y corre cux"?
Pero cä xe cä ye'benetla cache' no'on que sutwänon de winic ayan chich cä poder tuba cä chen perdona tanä tu pancab.
Jin uc'a u yälbi ni winic que chämen yocba ca'da:
2.11 ―Ane c'ol winic, cälbenet, ch'oyen, ch'ä a ch'a'lib y corre cux ta' wotot.
2.12 De ya'i ni winic seb ch'oyi, u ch'i u ch'a'lib, y pasi ya'i tama ni noj q'uenel gente. Jin uc'a ni gente tajch'icwäni u jut u chänen cua' uti, y cayi u ch'u'ul c'ajti'inob Dios, u yäle'ob ca'da:
―Mach bay acä chänila utic cua' chichca ca' jini.
4:35-41
Jesús calma el viento y las olas
(Mt. 8.23-27; Lc. 8.22-25)
4.35 Jinchichba q'uin jini, jinq'uin ochi ac'äb, u yälbi u yajcänt'anob ca'da:
―Cola tunxe nab.
4.36 U colesijob ni gente ya'i tu ti' pa', y aj Jesúsba u bisijob tama jinchichba jucub bajca ayan, y bixi täcä t'oc unejob otros jucub.
Tajtzäc pasi ump'e noj gran ic' tama ni nab. Ni t'olja' u yoche tan jucub, y ni jucub cayi tä tule t'oc ja'.
Aj Jesúsba ya'an tu pam jucub tä wäye, ya' ch'a'a tu pan c'änjo. De ya'i u yajcänt'anob u p'isíjob, u yälbijob ca'da:
―¡Maestro! ¿Mach quira a chäne cache' acä chen tä jomela?
4.39 De ya'i aj Jesús ch'oyi y u q'uejpi jini noj ic', y che' chich täcä ni nab. U yälbi ca'da:
―¡Ch'ijcäbenla! ¡Mach ajniquetla tä ju'läwe!
4.40 Y jini noj ic' ch'ijcäbi chich, y upetejob coli ch'ijcab.
De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da:
―¿Cua' uc'a tä' bäc'tetla? ¿Cua' uc'a mach a totoj tz'onäla?
4.41 Y unejob tajch'icwäni u jutob de bac'ät, y cayi u yäle'ob tan u c'ajalin ca'da:
―¿Caxca une wäre ni winicda, que ixta ic' y nab u tz'omben u t'an?
5:22-24
5.22 De ya'i untu ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob u c'aba' aj Jairo, jinq'uin c'oti bajca an aj Jesús, nocyäli tu yoc.
5.23 U ch'oc chen uba t'oc, u yälben ca'da:
―Quixic ch'oc chämo u chen. Cola tuba a wäq'ue' a c'äb tu pam uc'a u pojlen uba y cuxlec.
5.24 De ya'i aj Jesús bixi chich t'oc. Noj q'uenel gente u bixe tu patob, ixta u net'e'ob.
5:35-42
5.35 Ya'to an tä t'an aj Jesús t'oc ni ixic jini, c'oti untu winic que ya' ati tu yotot ni ajnoja tuba ni ch'uj tuba aj judíosob. C'oti u yälben u pap ni yoc ixoc ca'da:
―A yoc ixoc san chämi. Mach a ni' jaq'uesben ujin ni noxi' winic.
5.36 Aj Jesúsba mach u chi caso lo que u yäli jini winic. Ca'da u yälbi ni ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob:
―Mach bäc'taquet. Toc'a a tz'onän.
5.37 Aj Jesús mach u yäcti xic niuntu tu pat, sec' aj Pedro, aj Jacobo y aj Juan, u jitz'in chich aj Jacoboba.
Jinq'uin c'otijob tu yotot ni ajnoja tuba ni ch'uj tuba aj judíosob, u chänijob cache' ya'an noj q'uenel gente tä ju'läwe, y u chen noj uq'uejob.
Aj Jesús ochi tan otot y u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a ju'lawjetla tä uq'ue? Ni yoc ixocda mach chämen. Wäye u chen.
5.40 Ni gente u tze'tijob cua' u yäli. De ya'i aj Jesús u yäq'ui tä pa'sinte ni gente tan otot. Ochi t'oc u pap y u na' ni yoc ixoc y jini que c'oti t'oc nämte'ba mero bajca an ni yoc ixoc.
Aj Jesús u q'uechbi tu c'äb ni yoc ixoc y u yälbi ca'da:
―Talita, cumi ―ni t'andaba u yäle' ca'da: Xoc, no'on cälbenet que ch'oyiquet.
5.42 Jinchichba rato jini ch'oyi jini yoc ixoc y u chi xämba. Jini yoc ixoc u cänäntan doce ao. Ni gente tajch'icwäni u jut u chänenob cua' uti.
7:18-23
7:18 Aj Jesús u yälbijob:
7.19―¿Mach quira a che entendela täcä? ¿Mach quira a wila cache' upete cua' u c'uxe' winic mach jin lo que u yäc'ben mach ajnic tu toja?
Uc'a jini mach uxin tan u pixan, ya' u xe tan u näc', y ji'pat u pase.
7.20 Jinda u yäli uc'a wina'tintic cache' upete cua' tä c'uxcan utz chich.
U yäli täcä:
7.21―Jini u pase tan u c'ajalin winicba, jin une ni u yäq'ue' que mach ajnic tu toja.
Uc'a tu c'ajalin o tu pixan winic u pase q'uen cua' chichca que mach utz, tzuc c'ajalin, cherajtz'ijte', c'upom de ixic, tzämsa,
xuch', c'upom de cua' chichca que u cänäntan u lot, malujle, jop'ojti', pa'sajquisin, jaq'uinle jinq'uin cä chänenla cache' cä lotla u cänäntan cua' chichca, päpä' tz'aji tuba u lot, jinq'uin u chen uba fama untu y sin c'ajalin.
7:23 Upete ni jini que mach utzba ya' u pase tan u pixan winic, y u yäq'ue' que mach ajnic tu toja.
9:2-8
La transfiguración de Jesús
(Mt. 17.1-13; Lc. 9.28-36)
9.2 Seis día ji'pat bixi aj Jesús isqui tu pam ump'e noj tz'ic sec' t'oc aj Pedro, aj Jacobo y aj Juan. Ya'i u yäni uba u jut tu pänte'ob.
U chen chanä u buc de säc, que niuntu wida pancab mach u che trebe u säq'uesan u buc ca' jini jinq'uin u jutz'e'.
U chänijob täcä cache' ya'an aj Elías y aj Moisés tä tz'aji t'oc aj Jesús.
De ya'i aj Pedro u yälbi aj Jesús ca'da:
―Maestro, utz chich que ya'anonla wida. C'änä cä chen t'ocob uxp'e boch', ump'e ta'a, ump'e taj Moisés, y ump'e taj Elías.
9.6 Ni ajcänt'anobba laj bäc'tijob, jin uc'a aj Pedro mach yuwi cua' mu' u yäle'.
De ya'i jaqui ump'e noj bucla y u laj bälijob. Y tama jini bucla ubqui ump'e t'an que u yäle' ca'da:
―Jinda cä yajben Ajlo', ubinla u t'an une.
9.8 Jinchichba rato jini, jinq'uin u suti u jut bajca an aj Jesús u chänijob cache' mach ni' an machca. Sec' u juntuma acoli.
12:28-31
El mandamiento más importante
(Mt. 22.34-40; Lc. 10. 25-28)
12.28 C'oti täcä bajca an aj Jesús untu jini que u ye'e' ni ley taj Moisés, y u yubi cua' jini mu' u yäle'ob t'oc aj Jesús, y u yubi täcä cache' u p'ali tu toja. Y une u c'atbi ca'da:
―¿Camba ni manda más c'änä cä tz'onänla que u yäq'ui Diosba?
12.29 Aj Jesús u p'albi:
12.30 ―Ni manda más c'änä cä tz'onänla de upete mandaba, jinda une: "Ubinla, lo' Israel. Ni Cajnojala Diosba, tontuntu une.
Yajna'tanla a Wajnojala Dios con to'o a ch'a'aljinla uc'a tä' a wo a chenla, con to'o a pixanla, con to'o a c'ajalinla, y con to'o a muc'la". Jinda ni manda más c'änä cä tz'onänlaba.
U chap'elibba es ca' chich jini täcä: "Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane". Mach'an niump'e otro manda más c'änä cä tz'onänla que jindajob.
14:10-11
Judas traiciona a Jesús
(Mt. 26.14-16; Lc. 22.3-6)
14.10 De ya'i aj Judas Iscariote, untu de ni doce u yajcänt'an aj Jesúsba, bixi u pecän ni ajnoja tuba palejob uc'a u subän uba tuba u yäq'ue' aj Jesús tu c'äbob.
Jinq'uin u yubijob ni ajnoja ta paleba, c'ac'a' ch'a'ali ujinob y u yälbijob que u xe u yäc'benob taq'uin u tojquiba u patan. De ya'i aj Judas cayi u sacän cache'da u xe u yäq'ue' tä c'äbä aj Jesús.
14:44-46
14:44 Aj Judas, jini u yäq'ui tä c'äbä aj Jesúsba, u worin älbijob cua' jini u xe u chen tuba u ye'e' camba aj Jesús, u yälbijob ca'da:
―Jini a chänenla cä xe cä tz'utz'änba, jin une. Q'uechela, cächäla, y bisanla.
14.45 Jinq'uin c'oti, u natz'i aj Jesús, u yälbi ca'da:
―Maestro, Maestro.
14.46De ya'i u tz'utz'i.
Jinchichba rato jini u q'uechijob aj Jesús, u bisijob preso.
15:6-15
Jesús es sentenciado a muerte
(Mt. 27.15-31; Lc. 23.13-25; Jn. 18.38―19.16)
15.6 Aj Pilatoba nämä u chaje' untu preso tama q'uin ch'uje, cachichca une que ni gente u c'atän chajcac.
Ajni tä cárcel untu winic u c'aba' aj Barrabás, nämte' t'oc otrosjob que u bon chi tzämsajob tama ump'e buya.
De ya'i c'oti ni gente bajca an aj Pilato y u c'atbenob que u chen ca' chich nämä u chenba.
Aj Pilato u p'ali ca'da:
―¿A wola quira cä chaje' jini ajnoja tuba aj judíosob?
15.10 Uc'a aj Pilatoba yuwi chich cache' ni ajnoja tuba palejob u bisbijob aj Jesús uc'a unejob mach yo u chänenob.
Pero ni ajnojajob tuba paleba cayi u jobben u c'ajalinob ni gente y u yälbenob cache' mejor chajcac aj Barrabás.
De ya'i aj Pilato u c'atbijob ca'da:
―¿Cuaxca a wola cä chen t'oc jini a wälbenla cache' Ajnoja taj judíosobba?
15.13 Ni gente u p'alijob t'oc noj t'an:
―¡Baja tä cruz!
15.14 Aj Pilato u yäli:
―¿Cuaxca tanä u chi?
Ni gente sujli u yäle' t'oc noj t'an tä cha'num:
―¡Baja tä cruz!
15.15 De ya'i aj Pilato uc'a mach u yoli cäräx'ac ni gente t'oc une, jin uc'a u chaji aj Barrabás. De ya'i u yäq'ui tä jätz'can aj Jesús y ji'pat u yäq'ui tä äc'can tä cruz.
15:33-39
Muerte de Jesús
(Mt. 27.45-56; Lc. 23.44-49; Jn. 19.28-30)
15.33 Jinq'uin u ch'i tänxin q'uin yäli noj it'obni entero tu pancab, y jini it'obni jäläcni ixta ochiq'uin.
Jimba hora jini aj Jesús u chi noj t'an, u yäle' ca'da:
―Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? ―ni t'andaba u yäle' ca'da: Cä Dios, cä Dios, ¿cua' uc'a a waläctanon?
15.35 Ni machcatac ya'an ya'iba u yubijob cua' u yäli, y u yälijob ca'da:
―Ubinla, mu' u joq'ue' aj Elías, ajt'an ta Dios.
15.36 De ya'i untu de unejob bixi t'oc ancäre u ch'e' ump'e tz'u'i' ja' y u maji tan pajäl vino mäx pajba, u yäq'ui tuyac'o untz'it te', de ya'i u t'äbsi tu ti' aj Jesús uc'a u tz'u'än jini ja', u yäle' ca'da:
―ctan quiranla si u te aj Elías u jäcsen.
15.37 De ya'i aj Jesús u chi ump'e noj gran awät y chämi.
Ni noj noc' tama noj ch'u'ul ototba tajqui desde isqui ixta emä.
Ni ajnoja tuba soldado taj romanojobba ya' wa'ca bajca an aj Jesús u chänen. Jinq'uin u chäni cache' u chi noj awät y chämiba, u yäli ca'da:
―Totojtoj chich, ni winicda u Yajlo' chich Dios.
15:42-46
Jesús es sepultado
(Mt. 27.57-61; Lc. 23.50 - 56; Jn. 19.38-42)
15.42 Jinq'uin pomi q'uin jimba q'uin jiniba u tuse' ubajob tuba u q'uin ch'ämbäji päscab.
C'oti aj José ya' u cab tä Arimatea. Uneba es untu de ni mero ajmandajob tuba ni caj. Une täcä u pijnan julic ni Dios que u xe u chen mandaba. Sin niump'e bac'ät ochi bajca an aj Pilato u c'atben u cuerpo c'äsi' aj Jesús.
Aj Pilato tajch'icwäni u jut u yubin cache' san chämi. U joq'ui ni ajnoja tuba soldadojob tuba u c'atben si san chich achämi.
Jinq'uin ni ajnoja ta soldadojob u yäli cache' achämiba, aj Pilato u yäc'bi chich jini cuerpo aj José.
De ya'i aj José u mäni ump'e säsäc noc' de mejorba, u jäcsi u cuerpo aj Jesús, u tz'oti t'oc jini noc'. De ya'i u yäq'ui tama ump'e u mucliba ajchäme que uti tu näc' tz'ic, y u mäcbi u ti' ni mucliba t'oc ump'e ji'tun.
16:1-7
La resurrección de Jesús
(Mt. 28.1-10; Lc. 24.1-12; Jn. 20. 1-10 )
16.1 Jinq'uin numi ni q'uin ta ch'ämbäji, ix María Magdalena, ix María u na' aj Jacobo y ix Salomé u mänijob jätz'äcnib tuba xic u yäc'benob tu cuerpo aj Jesús.
Ic'sapanto ni najtäcäl q'uin tuba semana bixijob bajca an ni mucliba. Pase u chen q'uin c'otijob.
Tä bij u maläc äle'ob:
―¿Caxca une u xe u pa'sen ni ji'tun tu ti' mucliba?
16.4 Pero jinq'uin c'otijob u chänenba, ni noj ji'tun mach ni' an tu ti' mucliba. Apa'sinti ya'i.
Ochijob tama ni mucliba y u chänijob cache' ya' chumca untu ch'oc ajlo' tu noj bajca mujqui ni aj Jesús, t'oc u noj tamäl säsäc buc tuyac'o. Ni ixictac bäc'tijob.
Ni ch'oc ajlo' u yälbijob ca'da:
16.7―Mach bäc'taquetla. Anelaba a sacän aj Jesús ni u cab tä Nazaret, jini que tzämsinti tä cruzba. Mach ni' an wida une. San cuxpi. Chänenla bajca ajni u cuerpo.
Cuxla älbenla u yajcänt'anob y aj Pedro cache' uneba u xe tä c'ote najtäcä de anela tä Galilea. Ya'i a xe a chänenla, ca' chich u worin älbetlaba.
16:15-16
De ya'i u yälbijob ca'da:
16.16―Cuxla cachichcada tu pancab y tz'aycäbenla u t'an Dios upete a'ajtäjob pancab.
Machca chichca u tz'onän y c'ablacba, u xe u japän uba. Y machca mach u tz'onän mach uxin u japän uba.
16:19-20
Jesús sube a los cielos
(Lc. 24.50 - 53; Hch. 1.9-11)
16.19 Cuanta u tzupsi u chen t'anob t'oc, ni Cajnojala aj Jesús bisinti tä cielo, y chunwäni tu noj Dios.
Ni ajcänt'anob bixijob u tz'aycun u t'an Dios cachichcada. Cajnojala chich u täclenob y u yäq'ue' que tz'onintic jini t'an uc'a ni cua' chichca u chenob t'oc poderba y jini u chenob que mach u che trebe u chen niuntu winicba. Ca' chich jini uti.
___________________________
Copyright information: La Liga Biblica Mundial del Hogar
|