|
Jesús - Chatino, Tataltepec
Here are some extracts from a Chatino, Tataltepec translation of the Bible that talk about Jesus. The extracts are from the Gospel of Mark.
Image of text

PDF version extracts of Mark (70kB)
PDF version whole of Mark (255kB)
You will need Adobe Reader to view pdf files, which can be downloaded free here
Font
To view this page properly, you can download the necessary font here.
_____________
1.1
Nda Juan cui̱i̱ loˈo nguˈ neˈ quixi̱ˈ su ná ndiˈi̱ ñati̱
1.1 Nde nscua chaˈ nu ntsuˈu su̱u̱ chaˈ tsoˈo jiˈi̱ Jesucristo, nu sca ti Sñiˈ ycuiˈ Ndyosi.
1.14-15
Nguxana Jesús ndyuˈni cña jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi Sti yu ca nde Galilea
1.14 Loˈo ca tiyaˈ la ngusuˈba nguˈ jiˈi̱ Juan neˈ chcua̱. Liˈ nguxtyu̱u̱ Jesús nde loyuu su cuentya Galilea, nclyuˈu yu jiˈi̱ nguˈ ñiˈya̱ laca chaˈ tsoˈo jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi.
1.15 —Cua ndyalaa hora chaˈ caca ycuiˈ Ndyosi loo neˈ cresiya jiˈi̱ ñati̱ —nacui̱ Jesús—. Ca tyujuˈu tiˈ ma̱ jiˈi̱ lcaa chaˈ cuxi nu ntsuˈu jiˈi̱ ma̱; culochu̱ˈ ma̱ jiˈi̱ chaˈ cuxi biˈ, chaˈ liˈ taca xñi ma̱ chaˈ tsoˈo nu jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi nu cuaˈni lyaá jiˈi̱ ma̱.
1.21-27
Ngusñi cuiˈi̱ cuxi jiˈi̱ sca nu quiˈyu
1.21 Loˈo liˈ ndyalaa ca taˈa nguˈ ca quichi̱ Capernaum. Tsa̱ taˈa loˈo ndiˈi̱ cñaˈ nguˈ, liˈ ndyaa Jesús neˈ laa jiˈi̱ nguˈ chaˈ culuˈu yu jiˈi̱ nguˈ.
1.22 Loˈo ndyuna nguˈ, liˈ ndube tsa tiˈ nguˈ ñiˈya̱ chaˈ nclyuˈu Jesús jiˈi̱ nguˈ. Ngua tiˈ nguˈ chaˈ tlyu tsa chacuayáˈ ntsuˈu jiˈi̱ yu loˈo nchcuiˈ yu loˈo nguˈ, siˈi ñiˈya̱ nclyuˈu mstru nu nclyuˈu chaˈ joˈó neˈ laa.
1.23 La cuiˈ neˈ laa biˈ ngaˈa̱ sca nu quiˈyu nu ntsuˈu cuiˈi̱ cuxi jiˈi̱. Ngusiˈya tsa yu jiˈi̱ Jesús liˈ:
1.24 —¿Ñiˈya̱ chaˈ ntiˈ nuˈu̱ chcuiˈ loˈo naˈ, Jesús Nazaret? —nacui̱ nu quicha biˈ—. ¿Ha cua ntiˈ nuˈu̱ cuaˈni tye nuˈu̱ chaˈ jnaˈ? —nacui̱—. Pana nslo naˈ jinuˈu̱. Ycuiˈ nu lubii laca nuˈu̱, loˈo cua nda ycuiˈ Ndyosi jinuˈu̱ lijya̱ ca nde.
1.25 Liˈ nguaˈa Jesús jiˈi̱ cuiˈi̱ cuxi nu ntsuˈu jiˈi̱ nu quicha, ngulo jiˈi̱ cuiˈi̱ cuxi biˈ chaˈ tyaa tsiyaˈ ti.
—Ngaˈaa chcuiˈ nuˈu̱ —nacui̱ Jesús jiˈi̱—. Ngaˈaa cuaˈni xñaˈa̱ cuiˈi̱ loˈo nuˈu̱.
1.26 Liˈ nguxalú cuiˈi̱ cuxi biˈ jiˈi̱ nu quicha. Cui̱i̱ ngusiˈya yu loˈo ngutuˈu cuiˈi̱ biˈ ndyaa liˈ.
1.27 Ndyutsi̱i̱ tsa lcaa nguˈ liˈ. Nchcuiˈ nguˈ loˈo tyaˈa nguˈ ndiˈya̱:
—¿Ñiˈya̱ laca chaˈ re? —nacui̱ nguˈ—. ¿Ha xaˈ chaˈ nclyuˈu nu jua jiˈi̱ ñati̱? —nacui̱ nguˈ—. Nchca jiˈi̱ yu jua culo yu cña, masi jiˈi̱ cuiˈi̱ cuxi nclyo yu cña; hora ti nduna biˈ cña nu ngulo yu jiˈi̱, nduˈu nu cuiˈi̱ biˈ, ndyaa liˈ.
1.32-34
Nguaˈni Jesús joˈo jiˈi̱ quiñaˈa̱ tyaˈa nguˈ quicha
1.32 Cua ngusi̱i̱ tsa liˈ. Loˈo ndyaa cuichaa, liˈ ya̱a̱ loˈo nguˈ jiˈi̱ lcaa nguˈ quicha slo Jesús, masi nu ngusñi cuiˈi̱ cuxi jiˈi̱, masi nu ntsuˈu xaˈ lo quicha jiˈi̱.
1.33 Ñaˈa̱ tsaca quichi̱ cua ndyuˈu tiˈi̱ nguˈ ca toˈ niˈi̱ jiˈi̱ Simón.
1.34 Nguaˈni Jesús joˈo jiˈi̱ nguˈ liˈ, masi quiñaˈa̱ lo quicha ntsuˈu jiˈi̱ nguˈ; masi nguˈ nu ngusñi cuiˈi̱ cuxi jiˈi̱, ndyaca tsoˈo nguˈ loˈo ngulo Jesús jiˈi̱ cuiˈi̱ biˈ. Pana ná nda Jesús chacuayáˈ chcuiˈ cuiˈi̱ cuxi biˈ, chaˈ cua ndyuloo cuiˈi̱ biˈ jiˈi̱ ycuiˈ Jesús.
2.1-12
Nguaˈni Jesús joˈo jiˈi̱ sca ñati̱ nu nchcu̱ˈ tyucuí̱ tyucui ñaˈa̱ yu
2.1 Ca tiyaˈ la xi nguxtyu̱u̱ Jesús ndyaa ca quichi̱ Capernaum biˈ. Hora ti nguañi chaˈ tyucui ñaˈa̱ quichi̱ chaˈ cua ndyalaa yu.
2.2 Liˈ quiñaˈa̱ tsa ñati̱ ndyuˈu tiˈi̱ nguˈ slo yu; ná ndyuˈu scua nde niˈi̱ su tyiˈi̱ nguˈ, loˈo la cuiˈ ti chaˈ toˈ niˈi̱ nde liyaˈ tachaa tsa ndiˈi̱ nguˈ. Loˈo liˈ nclyuˈu Jesús chaˈ tsoˈo jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi jiˈi̱ nguˈ.
2.3 Liˈ ndyalaa jacua tyaˈa ñati̱, ndiˈya nguˈ jiˈi̱ sca nu quicha nu nchcu̱ˈ tyucuí̱ tyucui ñaˈa̱.
2.4 Ná ngua jiˈi̱ nguˈ tyalaa nguˈ ca slo Jesús loˈo nu quicha biˈ, chaˈ tachaa tsa ndu̱ ñati̱; biˈ chaˈ ndyacuí̱ nguˈ hique niˈi̱ loˈo nu quicha biˈ. Jlyacua que niˈi̱ biˈ. Loˈo liˈ ngusaala nguˈ que niˈi̱ su ndiˈi̱ Jesús chaˈ tyatí̱ catya̱ su ntsiya nu quicha. Liˈ ndaˈya nguˈ jiˈi̱ catya̱ ca su ngaˈa̱ Jesús.
2.5 Loˈo naˈa̱ Jesús chaˈ jlya tsa tiˈ nguˈ jiˈi̱ yu, liˈ nchcuiˈ yu loˈo nu quicha biˈ:
—Cua nguaˈni clyu ti naˈ jinuˈu̱ jiˈi̱ quiˈya nu ntsuˈu jinuˈu̱, sñiˈ —nacui̱ Jesús jiˈi̱.
2.6 Loˈo liˈ ndube tsa tiˈ mstru nu ncluˈu chaˈ joˈó neˈ laa nu ngaˈa̱ neˈ niˈi̱ biˈ.
2.7 “¿Ni chaˈ nchcuiˈ yu re juaˈa̱?” ngulacua tiˈ nguˈ. “Sca ti ycuiˈ Ndyosi caca cuaˈni clyu tiˈ jiˈi̱ ñati̱ nu ntsuˈu quiˈya jiˈi̱. Sca quiˈya tlyu laca loˈo nchcuiˈ nu quiˈyu re chaˈ cuityi̱ yu quiˈya nu ntsuˈu jiˈi̱ ñati̱ chalyuu, chaˈ ná nchca jiˈi̱ ni sca ñati̱ chalyuu cuityi̱ quiˈya nu ntsuˈu jiˈi̱ ñati̱.”
2.8 Pana nda Jesús cuentya ñiˈya̱ laca chaˈ nu nclyacua tiˈ nguˈ. Nchcuiˈ yu loˈo mstru biˈ liˈ:
—¿Ni chaˈ cuxi tsa nclyacua tiˈ ma̱ ndiˈi̱ ma̱? —nacui̱ Jesús jiˈi̱ mstru biˈ—.
2.9 Ná ndiya tiˈ ma̱ chaˈ cua nacui̱ naˈ jiˈi̱ nu quicha re: “Cua nguaˈni clyu tiˈ naˈ jinuˈu̱ jiˈi̱ quiˈya nu ntsuˈu hi̱”. ¿Ha tsoˈo la si chcuiˈ naˈ loˈo nu quicha lacua: “Tyatu̱ nuˈu̱, xatuˈba nuˈu̱ catya̱ jinuˈu̱ chaˈ tyaa loˈo jiˈi̱ toˈ tyi”? —nacui̱ Jesús—.
2.10 Tsoˈo lacua. Ntiˈ naˈ chaˈ caca cuayáˈ tiˈ ma̱ chaˈ ntsuˈu chacuayáˈ jnaˈ cuaˈni clyu tiˈ naˈ jiˈi̱ ñati̱ chalyuu nu ntsuˈu quiˈya jiˈi̱; ntsuˈu chacuayáˈ jnaˈ, xquiˈya chaˈ cua nda Ni ˈna lijya̱a̱ lo yuu chalyuu chaˈ caca naˈ ñati̱. Caca cuayáˈ tiˈ ma̱ loˈo ñaˈa̱ ma̱ chaˈ tyaca tsoˈo nu quicha re juani —nacui̱ Jesús.
Liˈ xaˈ nchcuiˈ yu loˈo nu quicha biˈ:
2.11 —Culo naˈ cña jinuˈu̱ juani —nacui̱ Jesús jiˈi̱—. Tyatu̱ nuˈu̱, xatuˈba nuˈu̱ catya̱ jinuˈu̱, chaˈ tsaa loˈo nuˈu̱ jiˈi̱ ca toˈ tyi.
2.12 Hora ti ndyatu̱ nu quicha biˈ, ngusñi catya̱ jiˈi̱, ngutuˈu ndyaa liˈ; naˈa̱ lcaa nguˈ nu loˈo nduˈu nu ngua quicha biˈ ndyaa loˈo catya̱ jiˈi̱. Ndube tsa tiˈ nguˈ, liˈ nguaˈni tlyu nguˈ jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi xquiˈya chaˈ biˈ:
—Ni sca ya bilya ñaˈa̱ ya sca chaˈ tlyu ñiˈya̱ nu nguaˈni nuˈu̱ juani —nacui̱ nguˈ jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi liˈ.
4.35-41
Ngulo Jesús cña jiˈi̱ cuiˈi̱ loˈo jiˈi̱ clyooˈ lo tayuˈ
4.35 Loˈo cua ngusi̱i̱ tsa, cua ndyaa cuichaa, liˈ nchcuiˈ Jesús xi loˈo nu nguˈ nu ndyaca tsaˈa̱ jiˈi̱:
—Tyeje tacui na ca chaca tsuˈ tayuˈ re —nacui̱ Jesús jiˈi̱ nguˈ biˈ.
4.36 Loˈo liˈ nguxtyanu nguˈ jiˈi̱ nu quiñaˈa̱ tsa ñati̱ nu ndiˈi̱ cajua, ndyatí̱ Jesús loˈo tyaˈa ndyaˈa̱ yu neˈ yaca niˈi̱ su nguaˈa̱ yu chaˈ nguluˈu yu jiˈi̱ nu nguˈ quiñaˈa̱ biˈ tsa̱ la. Nduˈu nguˈ ndyaa nguˈ, loˈo xaˈ yaca niˈi̱ ndyaa loˈo.
4.37 Loˈo liˈ lye tsa ndyaca cuiˈi̱, lye tsa ndyatu̱ clyooˈ lo tayuˈ, ñaˈa̱ cuayáˈ nu ndyatí̱ tsa hitya clyooˈ nde neˈ yaca niˈi̱; cua chaˈá̱ ti yaca niˈi̱ biˈ ntsuˈu hitya.
4.38 Pana lajaˈ ti Jesús ntsuˈu nde siyuˈ yaca niˈi̱, ngustii yu lo sca lateˈ lcuti. Nguxtyuˈu nguˈ jiˈi̱ yu liˈ:
—Cusuˈ —nacui̱ nguˈ jiˈi̱ Jesús—. Que tiˈ nuˈu̱. ¿Ha ná ndube tiˈ nuˈu̱ chaˈ cua cajaa ti na? —nacui̱ nguˈ—. Cua quilyuˈu ti yaca niˈi̱ re.
4.39 Liˈ ndyatu̱ Jesús, ngulo yu cña jiˈi̱ cuiˈi̱, nguaˈa jiˈi̱ clyooˈ lo tayuˈ.
—Caca ti̱ ti lo hitya re —nacui̱ yu.
Hora ti ngua ti̱ cuiˈi̱, ngua ti̱ clyooˈ; ti̱ ti ndyanu tayuˈ liˈ.
4.40 Loˈo liˈ nchcuiˈ Jesús loˈo nguˈ nu ndyaca tsaˈa̱ jiˈi̱:
—¿Ni chaˈ ntsi̱i̱ tsa ma̱? —nacui̱ Jesús jiˈi̱ nguˈ—. ¿Ni chaˈ laca ná jlya tiˈ ma̱ jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi chaˈ caca jiˈi̱ Ni cuaˈni Ni juaˈa̱? —nacui̱.
4.41 Ndube tsa tiˈ nguˈ ñaˈa̱ nguˈ jiˈi̱ Jesús liˈ:
—¿Tilaca laca nu quiˈyu re? —nacui̱ nguˈ jiˈi̱ tyaˈa nguˈ—, chaˈ loˈo cuiˈi̱ ndaquiyaˈ jiˈi̱ yu, loˈo juaˈa̱ nduna clyooˈ lo tayuˈ chaˈ nu nda yu —nacui̱ nguˈ jiˈi̱ tyaˈa ndyaca tsaˈa̱ nguˈ.
5.22-24
5.22 Liˈ ndyalaa sca nu quiˈyu nu laca loo neˈ laa jua. Jairo naa nu cusuˈ biˈ. Ndatu̱ sti̱ˈ nu cusuˈ biˈ slo Jesús, ndacui nclyú hique yu hasta lyuu.
5.23 Tyaˈna tsa nchcuiˈ yu loˈo Jesús liˈ:
—Cua cajaa ti sñiˈ naˈ —nacui̱ yu jiˈi̱—. Cuaˈni nuˈu̱ chaˈ tsoˈo tsaa nuˈu̱ ca su ntsiya nu cunaˈa̱ piti biˈ ˈna, chaˈ cuaˈni nuˈu̱ joˈo jiˈi̱ choˈ; sta yaˈ nuˈu̱ chu̱ˈ nu piti chaˈ cuˈú choˈ.
5.24 Loˈo liˈ ndyaa Jesús loˈo yu biˈ, juaˈa̱ ndyaa quiñaˈa̱ ñati̱ loˈo nguˈ, hasta tachaa tsa ndiˈi̱ nguˈ loˈo ndyaˈa̱ nguˈ.
5.35-42
5.35 Loˈo tya nchcuiˈ Jesús loˈo nu cunaˈa̱ biˈ, liˈ ndyalaa sca msu jiˈi̱ Jairo nu laca loo neˈ laa biˈ, ndyacua tyaˈa loˈo nguˈ. Nchcuiˈ msu biˈ loˈo xuˈna cuentya jiˈi̱ nu piti quicha:
—Cua ngujuii sñiˈ nuˈu̱, cusuˈ —nacui̱ msu jiˈi̱ nu cusuˈ biˈ—. Ngaˈaa ntsuˈu la chaˈ chcuiˈ nuˈu̱ loˈo mstru re.
5.36 Loˈo Jesús ndyuna chaˈ nu nchcuiˈ msu biˈ, pana ná ndaquiyaˈ Jesús jiˈi̱ chaˈ biˈ.
—Ná cutsi̱i̱ nuˈu̱ —nacui̱ Jesús jiˈi̱ nu laca loo neˈ laa biˈ—. Tsa biˈ ti chaˈ cuaˈni nuˈu̱ chaˈ jlya tiˈ nuˈu̱ ˈna.
5.37 Loˈo liˈ ná nda Jesús chacuayáˈ jiˈi̱ ñati̱ chaˈ tsaa nguˈ loˈo yu; sca ti jiˈi̱ Pedro, loˈo Jacobo, loˈo Juan tyaˈa Jacobo, nda yu chacuayáˈ tsaa nguˈ loˈo yu.
5.38 Liˈ ndyalaa nguˈ toˈ niˈi̱ jiˈi̱ nu laca loo neˈ laa biˈ. Cua quiñaˈa̱ ñati̱ ndyuˈu tiˈi̱ cajua, nxiˈya tsa nguˈ ndiˈi̱ nguˈ. Lye tsa ngua chaˈ cua ngujuii nu piti biˈ.
5.39 Ndyatí̱ Jesús niˈi̱ liˈ.
—¿Ni chaˈ laca nxiˈya tsa ma̱ ndiˈi̱ ma̱? —nacui̱ Jesús jiˈi̱ nguˈ—. ¿Ni chaˈ laca chaˈ quiñaˈa̱ tsa nclyacua tiˈ ma̱? Siˈi na ngujuii nu piti quicha re, na lajaˈ ti ntsiya —nacui̱ Jesús.
5.40 Liˈ nxtyí loˈo nguˈ jiˈi̱. Biˈ chaˈ nguloˈo Jesús jiˈi̱ lcaa nguˈ nu nxiˈya ndiˈi̱ nguˈ; ndyanu sti xtyaˈa̱ nu piti quicha loˈo ca taˈa sna nguˈ tyaˈa ndyaˈa̱ loˈo Jesús, ndyaa nguˈ biˈ slo nu piti.
5.41 Liˈ ngusñi Jesús yaˈ nu piti biˈ:
—Talita, cumi —nacui̱ Jesús jiˈi̱, chaˈcña jiˈi̱ nguˈ biˈ. (Ndiˈya̱ ndyuˈu chaˈ biˈ: Mbixu̱ˈ, nde chaˈ chcuiˈ naˈ loˈo nuˈu̱ juani: Tyatu̱ nuˈu̱.)
5.42 Hora ti ndyatu̱ nu cunaˈa̱ piti quicha biˈ, nguxana ndyaˈa̱ liˈ. Tii tyucuaa ti yija̱ ntsuˈu choˈ. Ndube tsa tiˈ nguˈ biˈ liˈ.
7.18-23
7.18 —¿Ha loˈo cuˈma̱ ná ngua cuayáˈ tiˈ ma̱ chaˈ biˈ? —nacui̱ Jesús jiˈi̱ nguˈ liˈ—. ¿Ha ná jlo tiˈ ma̱ chaˈ siˈi na nu cacu na laca nu cuaˈni chaˈ caca cuxi tyiquee na? Ná taca.
7.19 Loˈo cacu na sca na, liˈ tyatí̱ biˈ nde tyuu tuˈba na, ca tiˈi̱ biˈ nde neˈ na liˈ; loˈo tsaa na liyaˈ tye lyiji chaˈ jiˈi̱ liˈ —nacui̱ Jesús.
Juaˈa̱ nchcuiˈ Jesús chaˈ ca cuayáˈ tiˈ na chaˈ tsoˈo cacu na lcaa na nu ndacu ñati̱.
7.20 Tya nchcuiˈ la Jesús loˈo nguˈ biˈ liˈ:
—Sca chaˈ nu nchcuiˈ ñati̱, sca chaˈ nu ndyuˈni ñati̱, juaˈa̱ caca cuayáˈ tiˈ na si ntsuˈu chaˈ cuxi neˈ cresiya jiˈi̱ nguˈ biˈ.
7.21 Si chañi chaˈ ntsuˈu chaˈ cuxi neˈ cresiya jiˈi̱ ñati̱, quiñaˈa̱ tsa chaˈ cuxi taca cuaˈni ñati̱ biˈ liˈ: masi culacua cuxi tiˈ nguˈ, masi cuaˈni subaˈ nguˈ loˈo xaˈ ñati̱, masi tyuˈu chaˈ jiˈi̱ nguˈ loˈo clyoˈo xaˈ ñati̱, masi cujuii nguˈ jiˈi̱ tyaˈa nguˈ,
7.22 masi nguˈ cuaana caca nguˈ, masi tyacui tiˈ nguˈ jiˈi̱ sca na nu ntsuˈu jiˈi̱ xaˈ ñati̱, masi caca lyaˈ tiˈ nguˈ jiˈi̱ xaˈ ñati̱, masi tucua chaˈ tyuˈu tyiquee nguˈ, masi subaˈ tsa cuaˈni nguˈ, masi caca liyeˈ tiˈ nguˈ, masi cuentyu tsa caca nguˈ, masi caca tyixi tsa tuˈba nguˈ, masi ná cube tiˈ nguˈ tsiyaˈ ti.
7.23 Na cua ntsuˈu tyiquee ñati̱ jiˈi̱ lcaa chaˈ cuxi biˈ, biˈ chaˈ ndiya tiˈ nguˈ cuaˈni nguˈ jiˈi̱. Biˈ laca chaˈ nu nduˈni chaˈ ná lubii cresiya jiˈi̱ ñati̱ chalyuu.
9.2-8
Cua ngutsaˈa̱ ñaˈa̱ tyucui ñaˈa̱ loo Jesús
9.2 Loˈo cua ndyaˈa scuá tsa̱ liˈ nduˈu Jesús ndyaa; loˈo Pedro, loˈo Jacobo, loˈo Juan ndyaa loˈo. Jacua tyaˈa ti nguˈ biˈ ndyaa nguˈ lo xlya caˈya cua̱, ná loˈo xaˈ ñati̱ ndyaa nguˈ. Ca biˈ laja loˈo naˈa̱ nguˈ jiˈi̱ Jesús, cua ngutsaˈa̱ ñaˈa̱ tyucui ñaˈa̱ loo yu.
9.3 Naˈa̱ nguˈ chaˈ ndubi tsa ñaˈa̱ steˈ Jesús, ngati̱ tsa ñaˈa̱. Ná nchca jiˈi̱ sca ñati̱ chalyuu quiˈí̱ jiˈi̱ steˈ nguˈ juaˈa̱, masi jlo tsa tiˈ nguˈ ñiˈya̱ nu tyaati̱ lateˈ jiˈi̱ nguˈ.
9.4 Laja loˈo naˈa̱ nguˈ, liˈ nduˈu tucua jyoˈo Elías loˈo jyoˈo Moisés, ndu̱ jyoˈo biˈ nchcuiˈ nguˈ loˈo Jesús.
9.5 Liˈ nchcuiˈ Pedro loˈo Jesús:
—Mstru —nacui̱—, tsoˈo tsa chaˈ ndiˈi̱ ya ca nde loˈo nuˈu̱. Ta nuˈu̱ chacuayáˈ cuiñá ya sna tyaˈa chcuaˈya, tsaca laca su tyiˈi̱ ycuiˈ nuˈu̱, chaca su tyiˈi̱ La Moisés, chaca su tyiˈi̱ La Elías —nacui̱ Pedro jiˈi̱ Jesús.
9.6 Ndyutsi̱i̱ tsa Pedro loˈo tyaˈa ndyaˈa̱, biˈ chaˈ ngaˈaa jlo tiˈ nguˈ ñiˈya̱ chaˈ nu chcuiˈ nguˈ.
9.7 Loˈo liˈ nduˈu tucua sca coo nguxi̱i̱ tyucui ñaˈa̱ hichu̱ˈ nguˈ su ndu̱ nguˈ, liˈ nguañi nchcuiˈ ycuiˈ Ndyosi loˈo nguˈ laja coo biˈ:
—La cuiˈ yu re laca nu sca ti Sñiˈ naˈ —nacui̱ Ni—, tyacaˈa tsa yu ˈna. Cuaˈa̱ jyaca̱ ma̱ jiˈi̱ yu re loˈo chcuiˈ yu loˈo ma̱.
9.8 Hora ti nguxñaˈa̱ nguˈ su ndu̱ jyoˈo biˈ tsa̱, pana naˈa̱ nguˈ chaˈ ngaˈaa ndu̱ nu nguˈ biˈ; sca ti Jesús ndu̱ loˈo nu sna tyaˈa nguˈ nu ndyaca tsaˈa̱ jiˈi̱.
12.28-31
Cña nu ndulo la chaˈ cuaˈni na cuentya jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi
12.28 Ndu̱ sca mstru chaˈ joˈó slo Jesús liˈ. Ndyuna mstru biˈ ñiˈya̱ nu nguxacui̱ nguˈ chaˈ jiˈi̱ Jesús, ñiˈya̱ ngua chaˈ tsoˈo tsa nchcuiˈ Jesús loˈo nguˈ. Loˈo liˈ nchcuane mstru biˈ sca chaˈ jiˈi̱ Jesús:
—Ca taˈa cña nu ngulo ycuiˈ Ndyosi jiˈna chaˈ cuaˈni na ni, ¿ñiˈya̱ cña laca nu ndulo la chaˈ cuaˈni na jiˈi̱? —nacui̱ jiˈi̱ Jesús.
12.29 Liˈ nguxacui̱ Jesús chaˈ jiˈi̱ mstru biˈ:
—Ndiˈya̱ nchcuiˈ chaˈ nu nscua clyo la biˈ: “Cuˈma̱ nguˈ Israel, cuaˈa̱ jyaca̱ ma̱ chaˈ sca ti ycuiˈ Ndyosi laca nu Xuˈna na” —nacui̱ Jesús jiˈi̱—.
12.30 “Loˈo juaˈa̱ ntsuˈu chaˈ tyucui tyiquee ma̱ tyuˈu chaˈ jiˈi̱ ma̱ loˈo ycuiˈ Ndyosi nu Xuˈna ma̱, nu loˈo lubii ti cresiya jiˈi̱ ma̱, juaˈa̱ loˈo lcaa chaˈ nu ndaˈya hique ma̱, juaˈa̱ loˈo tyucui juersa jiˈi̱ ma̱ tyuˈu chaˈ jiˈi̱ ma̱ loˈo Ni.”
12.31 Loˈo juaˈa̱ nscua chaca chaˈ nu nchcuiˈ ndiˈya̱: “Cuaˈni tyaˈna tiˈ ma̱ jiˈi̱ tyaˈa ñati̱ ma̱ ñiˈya̱ nu nduˈni tyaˈna tiˈ ma̱ jiˈi̱ ycuiˈ ca ma̱”. Ngaˈaa ntsuˈu xaˈ la cña nu ndulo la jiˈna chaˈ cuaˈni na —nacui̱ Jesús.
14.10-11
Ndyujuiˈ Judas cresiya jiˈi̱ Jesús jiˈi̱ nguˈ xñaˈa̱
14.10 Loˈo Judas Iscariote ni, la cuiˈ tyaˈa nguˈ nu ndyaca tsaˈa̱ jiˈi̱ Jesús laca biˈ. Liˈ nduˈu nu Judas biˈ ndyaa slo sti joˈó nu laca loo, chaˈ cujuiˈ cresiya jiˈi̱ Jesús jiˈi̱ nguˈ biˈ.
14.11 Tsoˈo tsa ntsuˈu tyiquee nu nguˈ tlyu biˈ loˈo ndyuna nguˈ chaˈ nu nchcuiˈ Judas loˈo nguˈ, biˈ chaˈ nacui̱ nguˈ tlyu biˈ jiˈi̱ chaˈ ta nguˈ cñi jiˈi̱. Liˈ nclyana Judas ni hora caca jiˈi̱ ta jiˈi̱ Jesús yaˈ nguˈ xñaˈa̱ biˈ.
14.44-46
14.44 Judas nu cua ta ti jiˈi̱ Jesús yaˈ nguˈ cuxi biˈ ni, cua nchcuiˈ loˈo nu nguˈ tyaala biˈ cua tsa̱ la, ñiˈya̱ nu cuaˈni:
—Chcuichaˈ naˈ jiˈi̱ nu quiˈyu biˈ, cuati cacu naˈ sacaˈ yu —nacui̱ Judas jiˈi̱ nguˈ tyaala—. Xñi ma̱ jiˈi̱ hora ti, yaa loˈo clya ma̱ jiˈi̱ yu biˈ —nacui̱.
14.45 Biˈ chaˈ lijya̱ Judas biˈ juani, ndyaa ca su ndu̱ Jesús chaˈ chcuichaˈ jiˈi̱ yu.
—Nde ti ndu̱ nuˈu̱, mstru —nacui̱ Judas.
Ndyacu Judas sacaˈ Jesús liˈ.
14.46 Hora ti ntejeyaˈ nu nguˈ tyaala jiˈi̱ Jesús liˈ, chaˈ tyaa loˈo nguˈ jiˈi̱ yu.
15.6-15
Ngulo Pilato cña chaˈ cujuii nguˈ jiˈi̱ Jesús
15.6 Lcaa yija̱ loˈo ndyaca tsa̱ taˈa biˈ nduˈni lyaá nu laca gobernador jiˈi̱ sca ti preso, cua ñaˈa̱ ca preso nu ndijña nguˈ judío jiˈi̱.
15.7 Ntsuˈu tyu̱u̱ tyaˈa nguˈ neˈ chcua̱, nguˈ nu cua ndyujuii jiˈi̱ ñati̱ laja loˈo ngusu̱u̱ tyaˈa nguˈ loˈo nu nguˈ xaˈ tsuˈ nu laca loo. Sca preso biˈ laca Barrabás.
15.8 Liˈ ndyuˈu tiˈi̱ quiñaˈa̱ ñati̱ slo Pilato, ndijña nguˈ jiˈi̱ chaˈ cuaˈni lyaá jiˈi̱ sca preso ñiˈya̱ nu nduˈni nu laca loo lcaa yija̱.
15.9 —¿Ha cua ntiˈ ma̱ chaˈ cuaˈni lyaá naˈ jiˈi̱ yu cua nu laca rey jiˈi̱ cuˈma̱ nguˈ judío? —nacui̱ Pilato jiˈi̱ nu nguˈ quiñaˈa̱ biˈ.
15.10 Cua nchcuiˈ Pilato juaˈa̱ xquiˈya chaˈ ngua tii chaˈ liyeˈ tsa tiˈ sti joˈó nu laca loo jiˈi̱ Jesús, biˈ chaˈ ndyaˈa̱ loˈo nguˈ jiˈi̱ yu slo ycuiˈ Pilato.
15.11 Pana ndijña nguˈ quiñaˈa̱ jiˈi̱ Pilato chaˈ cuaˈni lyaá jiˈi̱ Barrabás, siˈi jiˈi̱ Jesús. Na cua nchcuiˈ nu nguˈ quiñaˈa̱ biˈ loˈo Pilato chaˈ clyaá jiˈi̱ Barrabás, xquiˈya chaˈ la cuiˈ sti joˈó nu laca loo cua nchcuiˈ tsa loˈo nguˈ chaˈ juaˈa̱ jña nguˈ chaˈ jiˈi̱ Pilato.
15.12 Xaˈ nchcuane Pilato jiˈi̱ nguˈ liˈ:
—¿Ñiˈya̱ cuaˈni naˈ loˈo yu re, nu nchcuiˈ ma̱ jiˈi̱ chaˈ laca yu rey jiˈi̱ nguˈ judío lacua? —nacui̱ Pilato jiˈi̱ nu nguˈ quiñaˈa̱ biˈ.
15.13 Cui̱i̱ ngusiˈya nguˈ jiˈi̱ Pilato liˈ:
—Cujuii clya jiˈi̱ yu lo crusi —nacui̱ nguˈ jiˈi̱.
15.14 —¿Ni chaˈ laca chaˈ ntiˈ ma̱ chaˈ cujuii naˈ jiˈi̱ yu re? —nacui̱ Pilato jiˈi̱ nguˈ—. ¿Ni quiˈya ntsuˈu jiˈi̱ yu?
Lye la nxiˈya loˈo nguˈ jiˈi̱ Pilato liˈ:
—Cujuii clya jiˈi̱ yu lo crusi.
15.15 Loˈo liˈ nguaˈni lyaá Pilato jiˈi̱ Barrabás chaˈ tyaalaˈ tyiquee nu nguˈ quiñaˈa̱ biˈ. Loˈo lye ngujuiˈi̱ sendaru jiˈi̱ Jesús loˈo reta, liˈ ngulo Pilato cña jiˈi̱ sendaru chaˈ tyaa loˈo nguˈ jiˈi̱ Jesús chaˈ cujuiˈi̱ caˈa̱ nguˈ jiˈi̱ lo crusi.
15.33-39
Ngujuii Jesús
15.33 Loˈo ndyalaa nde hora ngua talya xee tyucui ñaˈa̱ loyuu. Sna hora ndalo chaˈ talya xee.
15.34 Pana loˈo ngua hora cua sna nde ngusi̱i̱, liˈ cui̱i̱ ngusiˈya Jesús:
—Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? —nacui̱. (Ndiˈya̱ ntiˈ ñacui̱ chaˈ biˈ chaˈcña jiˈna: Ndyosi ˈna, Ndyosi ˈna, ¿ni chaˈ laca ngulayaˈ nuˈu̱ ˈna?)
15.35 Ndyuna xi nguˈ nu ndu̱ cacua ti, pana ná ngua cuayáˈ tiˈ nguˈ ni chaˈ nchcuiˈ yu:
—Cuaˈa̱ jyaca̱ ma̱, nxiˈya yu jiˈi̱ jyoˈo Elías —nacui̱ nguˈ biˈ.
15.36 Liˈ ngusna sca ñati̱ ndyaa ndyiquiˈya sca quiche; ngüichaˈ nguˈ jiˈi̱ quiche biˈ loˈo vino tiyeˈ liˈ, ngusicua̱ nguˈ jiˈi̱ loˈo sca yaca quii chaˈ coˈo Jesús.
—Jatya na xi —nacui̱ nu ñati̱ biˈ—, ñaˈa̱ na si ca̱a̱ jyoˈo Elías chaˈ taˈya jiˈi̱ Jesús lo crusi.
15.37 Cui̱i̱ ngusiˈya Jesús liˈ, ngujuii liˈ.
15.38 Hora ti ngutaaˈ lateˈ tlyu nu ndacui ndyacu̱ˈ tsa claˈbe neˈ laa tonu biˈ, nde cua̱ nguxana ngutaaˈ lateˈ biˈ ñaˈa̱ cuayáˈ nu ndyalaa ca lo yuu.
15.39 Loˈo nu capitán nu laca loo jiˈi̱ sendaru nu ndu̱ slo Jesús, naˈa̱ capitán biˈ ñiˈya̱ nguaˈni Jesús loˈo ngujuii yu.
—Chañi chaˈ Sñiˈ ycuiˈ Ndyosi nu laca loo la laca jyoˈo re —nacui̱ capitán biˈ.
15.42-46
15.42 Cua ngusi̱i̱ xi, la cuiˈ tsa̱ taˈa si̱i̱ laca biˈ, chaˈ chaca tsa̱ biˈ caca tsa̱ nu tyiˈi̱ cñaˈ nguˈ judío.
15.43 Loˈo juaˈa̱ ndiˈi̱ sca nguˈ tisiya nu naa José, nguˈ Arimatea ngua biˈ, sca nguˈ tlyu. Loˈo José ndu̱ tiˈ chaˈ cua tyalaa ti tsa̱ chaˈ caca ycuiˈ Ndyosi loo; biˈ chaˈ nguaˈni tlyu tyiquee, ndyaa slo Pilato chaˈ jña jiˈi̱ jyoˈo Jesús chaˈ tyatsiˈ.
15.44 Ndube tsa tiˈ Pilato si chañi chaˈ ngujuii Jesús yala ti. Biˈ chaˈ ngusiˈya jiˈi̱ nu capitán jiˈi̱ sendaru nu ndu̱ cua̱ quiyaˈ crusi chaˈ ca̱a̱ capitán biˈ slo, chaˈ cachaˈ jiˈi̱ nu laca loo si chañi chaˈ ngujuii Jesús.
15.45 Liˈ nacui̱ capitán biˈ jiˈi̱ Pilato chaˈ chañi chaˈ ngujuii jyoˈo biˈ; biˈ chaˈ nda Pilato chacuayáˈ jiˈi̱ José chaˈ tsaa loˈo jiˈi̱ jyoˈo biˈ, chaˈ tyatsiˈ.
15.46 Liˈ ngüiˈya José sca tasá tsoˈo tsa ñaˈa̱; ndaˈya nu cusuˈ jiˈi̱ jyoˈo biˈ, ngüixi̱i̱ tasá cucui hichu̱ˈ jyoˈo. Liˈ ndyaa loˈo jiˈi̱ ca sca tyuquee nu ngulu nguˈ nde siiˈ cuaˈa̱, nguxatsiˈ jiˈi̱ jyoˈo Jesús neˈ tyuquee biˈ. Liˈ nguxasu nguˈ sca quee tonu toˈ tyuquee biˈ, tachaa ndacu̱ˈ nguˈ jiˈi̱ liˈ.
16.1-7
Ndyuˈú Jesús chaca quiyaˈ
16.1 Nu loˈo cua ndye tsa̱ nu ndiˈi̱ cñaˈ nguˈ judío, liˈ nu María Magdalena loˈo María xtyaˈa̱ Jacobo loˈo Salomé ni, ndyaa nguˈ ngüiˈya nguˈ setye tyixi xtyiˈi; tsaa loˈo nguˈ jiˈi̱ setye biˈ, chaˈ taˈa̱ setye biˈ ñaˈa̱ tsaca chu̱ˈ jyoˈo biˈ ntiˈ nguˈ.
16.2 Cua nguxee chaca tsa̱ liˈ, tsa̱ clyo jiˈi̱ semana. Loˈo ntyucua cuichaa, liˈ hora ti nduˈu nguˈ cunaˈa̱ biˈ ndyaa nguˈ su ntsuˈu jyoˈo Jesús tyuquee biˈ.
16.3 Laja loˈo ndyaˈa̱ nguˈ tyucui̱i̱ nchcuiˈ nguˈ loˈo tyaˈa nguˈ:
—¿Tilaca nu xtyucua jiˈna chaˈ culotsuˈ na quee tonu nu ndyacu̱ˈ toˈ tyuquee biˈ? —nacui̱ nguˈ jiˈi̱ tyaˈa nguˈ.
16.4 Loˈo ndyalaa nguˈ cacua ti, liˈ nguxñaˈa̱ nguˈ jiˈi̱ tyuquee biˈ, loˈo liˈ naˈa̱ nguˈ chaˈ cua ndyaatsuˈ quee tonu nu ndyacu̱ˈ toˈ tyuquee biˈ; ntucua yaala toˈ tyuquee biˈ liˈ.
16.5 Ndyatí̱ nguˈ nde neˈ tyuquee, naˈa̱ nguˈ jiˈi̱ sca nu quiˈyu cuañiˈ, ngua tiˈ nguˈ; ngati̱ tsa ñaˈa̱ lateˈ tyucui̱ cuˈ nu lacuˈ nu quiˈyu biˈ nu ngaˈa̱ laˈa tsuˈ cui̱ su nscua jyoˈo biˈ nquichaˈ. Ndube tsa tiˈ nu nguˈ cunaˈa̱ biˈ ñaˈa̱ nguˈ jiˈi̱.
16.6 —Ná cutsi̱i̱ ma̱ —nacui̱ nu quiˈyu biˈ jiˈi̱ nu nguˈ cunaˈa̱ biˈ—. Cua jlo tiˈ naˈ chaˈ jiˈi̱ Jesús Nazaret nu ndyujuii nguˈ jiˈi̱ lo crusi nclyana ma̱. Pana ngaˈaa ntsiya jyoˈo biˈ ca nde, chaˈ cua ndyuˈú yu biˈ chaca quiyaˈ. Ca̱a̱ naˈa̱ ma̱ xi ca nde su ngusta nguˈ jiˈi̱ jyoˈo biˈ.
16.7 Liˈ yaa clya ma̱ cachaˈ ma̱ jiˈi̱ Pedro loˈo jiˈi̱ xaˈ la nguˈ nu ndyaca tsaˈa̱ jiˈi̱ yu, chaˈ cua tsaa ti ycuiˈ yu nde loo jiˈi̱ ma̱ nde Galilea; tyacua tyaˈa ma̱ loˈo yu ca biˈ, ñiˈya̱ nu cua nacui̱ yu jiˈi̱ ma̱ tya tsubiˈ.
16.15-16
16.15 —Tsaa ma̱ tyucui ñaˈa̱ chalyuu —nacui̱ Jesús jiˈi̱ nguˈ biˈ liˈ—. Ta ma̱ chaˈ loˈo lcaa ñati̱ cuentya jnaˈ. Chcuiˈ ma̱ loˈo nguˈ chaˈ taca clyaá nguˈ jiˈi̱ nu cuxi xquiˈya naˈ.
16.16 Nu loˈo xñi ñati̱ chaˈ ˈna, tyucuatya nguˈ chacuayáˈ jnaˈ liˈ, clyaá nguˈ biˈ jiˈi̱ nu cuxi liˈ. Ñati̱ nu ná tyajaˈa̱ xñi chaˈ ˈna tsiyaˈ ti, tyanu quiˈya jiˈi̱ nguˈ liˈ.
16.19-20
Ndyaa Jesús nde cua̱
16.19 Loˈo ndye nchcuiˈ Jesús nu Xuˈna na, liˈ nguaˈni ycuiˈ Ndyosi chaˈ nduˈu yu ndyaa yu nde cua̱; ndyaa tucua Jesús laˈa tsuˈ cui̱ jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi ca biˈ.
16.20 Liˈ nduˈu nguˈ nu ngua tsaˈa̱ jiˈi̱, ndyaa nguˈ lcaa quichi̱ chaˈ chcuiˈ nguˈ chaˈ jiˈi̱ Jesús loˈo xaˈ ñati̱. Nxtyucua tsa nu Xuˈna na jiˈi̱ nu nguˈ nu ngua tsaˈa̱ jiˈi̱, hasta ngua cuayáˈ tsoˈo tiˈ nguˈ lcaa quichi̱ su ndyaa nguˈ biˈ, chaˈ chañi tsa chaˈ nu nchcuiˈ nguˈ cuentya jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi; ngua cuayaˈ tiˈ nguˈ quichi̱ biˈ loˈo naˈa̱ nguˈ chaˈ tonu nu nguaˈni nguˈ biˈ chacuayáˈ jiˈi̱ ycuiˈ Ndyosi.
Tsa lo cua ti chaˈ.
_____________
Font Downloads
- Charis SIL 4.100 font release (Windows, Macintosh and Linux) NRSI staff, 2007-01-31 Download "CharisSIL4.100.zip", ZIP archive for users with WinZip, 2MB
- Charis SIL 4.100 font release (Windows and other) NRSI staff, 2007-01-31 Download "CharisSIL4.100.exe", Windows application, 2MB
- Charis SIL 4.100 font release (Debian package, GNU/Linux) NRSI staff, 2007-02-08 Download "ttf-sil-charis_4.100-1_all.deb", Debian Linux Package, 2MB
Copyright information: © La Liga Bíblica, A.C. 1981
|